{"id":292,"date":"2025-08-01T14:24:18","date_gmt":"2025-08-01T12:24:18","guid":{"rendered":"https:\/\/stjames.si\/hr\/?page_id=292"},"modified":"2026-04-03T20:41:31","modified_gmt":"2026-04-03T18:41:31","slug":"kratka-povijest-druzbe-isusove-isusovaca","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/stjames.si\/hr\/povijest\/kratka-povijest-druzbe-isusove-isusovaca\/","title":{"rendered":"Kratka povijest Dru\u017ebe Isusove – isusovaca"},"content":{"rendered":"

[vc_row][vc_column]

<\/span><\/div>
<\/div>\n\t\t\t\t
Dru\u017eba Isusova \u2013 Isusovci<\/span><\/div>
<\/div>
<\/s><\/l><\/div>
<\/div> <\/div>
\n\t\t\t\t\t\t\t

1534<\/h3>

\n\"\"<\/p>\n

Sv. Ignacije Loyolski \/Ignacio de Loyola\/ (1491.\u20131556.) osnovao je isusova\u010dki red (SJ \u2013 Societas Jesu).<\/p>\n

Isusova\u010dki red osnovan je u vrijeme kada su Crkvu potresali reformacijski pokreti Luthera, Calvina i Zwinglija. Isusovci su u doba katoli\u010dke obnove imali velik utjecaj na dvorovima i u vi\u0161im slojevima dru\u0161tva. Njihov \u0161kolski sustav bio je vode\u0107i u obrazovanju, a uspje\u0161ni su bili i u duhovnom pastirstvu \u2013 propovijedanjem, duhovnim vje\u017ebama te osnivanjem kongregacija i bratov\u0161tina. U umjetnosti su bili nositelji novog baroknog stila. Razvijali su kazali\u0161nu djelatnost koja je u 17. stolje\u0107u predstavljala vrhunac tada\u0161njega europskog kazali\u0161ta. S misionarskim djelovanjem proslavili su se i na drugim kontinentima.
\n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n

<\/div>
<\/s><\/l><\/div>
<\/div> <\/div>
\n\t\t\t\t\t\t\t

1540<\/h3>

\nPapa Pavao III. potvrdio je isusova\u010dki red.<\/p>\n

Isusova\u010dke redovni\u010dke postaje<\/strong><\/p>\n

    \n
  • 1551. \u2013 u Be\u010du osnovan prvi isusova\u010dki kolegij u Austriji<\/li>\n
  • 1573. \u2013 osnovana isusova\u010dka postaja u Grazu<\/li>\n
  • 1596. \u2013 iz gra\u010dkog kolegija zapo\u010deo djelovati isusova\u010dki kolegij u Ljubljani<\/li>\n<\/ul>\n

    Isusova\u010dke \u0161kole djelovale su i u Celovcu (1605.), Gorici (1615.), Trstu (1619.), Rijeci (1627.) i Mariboru (1757.).
    \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n<\/div>\n\t\t\t\t

    Papinski dekreti i povratak isusovaca<\/span><\/div>
    \n
    <\/div>
    <\/s><\/l><\/div>
    <\/div> <\/div>
    \n\t\t\t\t\t\t\t

    21. srpnja 1773.<\/h3>

    \nPapa Klement XIV. brevom Dominus ac Redemptor Noster<\/em> ukinuo je isusova\u010dki red. U Austriji je ukinu\u0107e reda proglasila carica Marija Terezija. Carica je podr\u017eala isusova\u010dke \u0161kole i sjemeni\u0161ta te postavila biv\u0161e isusovce za profesore. Neki isusovci napustili su zemlju. Me\u0111u njima je bio i ljubljanski isusovac Gabrijel Gruber (1740.\u20131805.), jedan od najva\u017enijih slovenskih in\u017eenjera, arhitekata i profesora matemati\u010dkih znanosti. U Ljubljani je, me\u0111u ostalim, vodio isu\u0161ivanje Ljubljanskog barja i ure\u0111enje tzv. Gruberovog kanala.
    \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n
    <\/div>
    <\/s><\/l><\/div>
    <\/div> <\/div>
    \n\t\t\t\t\t\t\t

    7. kolovoza 1814.<\/h3>

    \nPapa Pio VII. dekretom Sollicitudo omnium Ecclesiarum<\/em> obnovio je isusova\u010dki red. Za obnovu reda zaslu\u017ean je i ljubljanski isusovac p. Gabrijel Gruber, koji je nakon ukinu\u0107a reda oti\u0161ao iz Ljubljane u Rusiju, gdje red nije bio ukinut. Ondje je neko vrijeme bio vrhovni poglavar isusova\u010dkog reda.
    \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n
    <\/div>
    <\/s><\/l><\/div>
    <\/div> <\/div>
    \n\t\t\t\t\t\t\t

    1870.<\/h3>

    \nIsusovci su se vratili u Sloveniju kao voditelji pu\u010dkih misija. No, budu\u0107i da nisu imali dopu\u0161tenje civilne vlasti, morali su zemlju napustiti nakon tri godine. Nakon 1884. dolazili su u katedralu kao manji propovjednici. Godine 1896. po\u010deli su graditi ku\u0107u na Poljanama, a kasnije i crkvu sv. Josipa (1912.\u20131921.) te dom duhovnih vje\u017ebi (1925.). Godine 1932. vratili su se i u Maribor, odakle su ih Nijemci na po\u010detku Drugog svjetskog rata protjerali. Godine 1949. njihova je imovina u Ljubljani bila oduzeta, isusovci su bili zatvoreni ili protjerani u napola poru\u0161en dvorac Bogen\u0161perk kod Litije.
    \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n<\/div>\n\t\t\t\t
    Na Slovenskom su se isusovci najprije naselili u Ljubljani<\/span><\/div>
    \n
    <\/div>
    <\/s><\/l><\/div>
    <\/div> <\/div>
    \n\t\t\t\t\t\t\t

    1596.<\/h3>

    \nNadvojvoda Ferdinand osnovao je isusova\u010dki kolegij u Ljubljani. Osnovan je kao podru\u017enica isusova\u010dkog kolegija u Grazu.
    \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n
    <\/div>
    <\/s><\/l><\/div>
    <\/div> <\/div>
    \n\t\t\t\t\t\t\t

    1597.<\/h3>

    \nU sije\u010dnju su iz Graza u Ljubljanu stigla prva tri isusovca. Za njihovo doseljavanje navodno se zalagao ve\u0107 ljubljanski biskup Urban Textor (1543.\u20131558.), a naselili su se po vi\u0161egodi\u0161njim naporima biskupa Janeza Tav\u010dara (1580.\u20131597.), koji je u mladosti studirao na be\u010dkom isusova\u010dkom kolegiju.<\/p>\n

    Isusovci su za gradnju kolegija dobili prostor uz crkvu sv. Jakova, gdje je prije djelovao augustinski samostan (1494.\u20131555.), a kasnije dvorska ili carska bolnica (1555.\u20131597.). Staru crkvu sv. Jakova djelomi\u010dno su uredili, a prostore ubo\u017enice sru\u0161ili. Budu\u0107i da im je trebalo jo\u0161 prostora, opat cistercitskog samostana Kostanjevica na Krki morao im je darovati samostansku ku\u0107u uz crkvu, a ljubljanski biskup Janez Tav\u010dar kupio im je jo\u0161 dvije susjedne ku\u0107e. Sami su navodno kupili oko trideset uglavnom drvenih i ve\u0107 napu\u0161tenih ku\u0107a.<\/p>\n

    Isusova\u010dki kompleks izgra\u0111en je kao jedinstvena cjelina s crkvom i kolegijem. Zgrade kolegija bile su izgra\u0111ene u obliku kvadrata. U sredini dvori\u0161ta bio je zid koji je dijelio samostansko dvori\u0161te na isto\u010dnoj strani od \u0161kolskog atrija na zapadnoj strani.
    \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n

    <\/div>
    <\/s><\/l><\/div>
    <\/div> <\/div>
    \n\t\t\t\t\t\t\t

    Danas<\/h3>

    \nIsusovci u Sloveniji djeluju u:<\/p>\n
      \n
    • Ljubljani \u2013 u Dravljama, gdje se nalazi Provincijat Dru\u017ebe Isusove,<\/li>\n
    • pri sv. Jakobu na Gornjem trgu \u2013 gdje je bila prva isusova\u010dka postaja u Sloveniji,<\/li>\n
    • pri sv. Josipu na Poljanama \u2013 gdje se nalazi narodno sveti\u0161te svetog Josipa,<\/li>\n
    • te u Mariboru \u2013 pri sv. Magdaleni.<\/li>\n<\/ul>\n

      Isusovci vode i \u017eupe Radlje ob Dravi, Radenci, Muta, Pernice i sv. Jernej nad Muto. Slovenski isusovci djeluju i u Francuskoj i Italiji, a kao misionari u Zambiji i Malaviju. Dvojica su \u010dlanovi Ruske regije Dru\u017ebe Isusove, koja je pridru\u017eena Sjevernopoljskoj provinciji (RUS\u2013PMA).
      \n<\/div><\/div> <\/div><\/div>\n

      <\/div><\/div>[\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n<\/div>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

      [vc_row][vc_column][\/vc_column][\/vc_row]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":279,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"give_campaign_id":0,"footnotes":""},"class_list":["post-292","page","type-page","status-publish","hentry","description-off"],"campaignId":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/292","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=292"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1120,"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/292\/revisions\/1120"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/stjames.si\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}