Oltar sv. Ane iz 1724. godine ukrašen je remek-djelima Francesca Robbe i slikom Sv. Ana uči Mariju čitati, koju je naslikao venecijanski slikar Bartolomeo Letterini.
Umjesto stupova ima kipove sv. Marije Magdalene i sv. Katarine, a s obje strane nalaze se klečeći anđeli. U atici je prikazan sv. Urlih kao podsjetnik na prijašnji oltar Svetih ispovjednika.
Sv. Ana, Majka Marijina i zaštitnica majki, bračnih parova i poroda, slavi se 26. srpnja.
Na oltaru se nekoć nalazila i Groharova znamenita slika Smrt sv. Uršule (1901.).
Oltar sv. Ane podignut je 1724. godine te arhitektonski dopunjuje oltar sv. Ivana Nepomuka na suprotnoj strani. Suzdržaniji je od para koji stoji iza njega, a ipak manje konvencionalan od dvaju oltara ispred. Umjesto stupova konstrukciju nose kipovi od bijelog mramora sv. Marije Magdalene i sv. Katarine Aleksandrijske, djelo Francesca Robbe, jednoga od najistaknutijih baroknih kipara u Ljubljani. Oltarna menza ima trapezoidno proširujući stipes, bogato ukrašen volutama nalik lisnatom ornamentu i glavicama kerubina. S obje strane menze nalaze se dva para postamenata; unutarnji su ukrašeni anđeoskim glavicama koje prelaze u plodaste volute (fruchtone).
U središnjoj niši nalazi se slika na kojoj sv. Ana uči mladu Mariju čitati, dok Joakim promatra. Djelo je Bartolomea Letterinija, istaknutog venecijanskog slikara 18. stoljeća. Uz sliku stoje Robbini kipovi dviju svetica, a na bočnim volutama kleče živahni likovi anđela raširenih krila. Volute se prema gore nastavljaju u pilastre s korintskim kapitelima, koji nose razvedeni, višestruko raščlanjeni vijenac. Iznad kipova svetica nalaze se dodatni kapiteli koje pridržavaju anđeoske glavice i fruchtone, koji ujedno ukrašavaju i luk iznad središnje slike.
Atika ponavlja strukturu oltara dijagonalnim volutama i završava naglašenim vijencem. Na samome vrhu sjedi putto sa svitkom na kojem piše SANCTA ANNA, a s obje strane nalaze se anđeli s natpisima INTERCEDE, PRO NOBIS („Moli za nas”). U središtu atike je ovalna slika sv. Urliha (Urha), koja podsjeća na prijašnji oltar posvećen Svetim ispovjednicima. Godine 1720. srušio se pod iznad kripte te su posmrtni ostatci morali biti privremeno premješteni. Kripta je 1724. popravljena, a potom je postavljen i današnji oltar.
Do nedavno se na oltaru nalazila slika Smrt sv. Uršule, djelo Ivana Grohara (1900./01.), nastala za Biskupijsku bratovštinu sv. Uršule za sretnu smrt, utemeljenu 1899. godine. Danas slika visi na pilastru nasuprot oltaru.
Sv. Ana, zaštitnica majki, bračnih parova, plodnosti i udovica, slavi se 26. srpnja. Sv. Marija Magdalena (22. srpnja) bila je prva žena koja je pošla za Isusom. Sv. Katarina Aleksandrijska (25. studenoga), jedna od najčešće prikazivanih svetica, zaštitnica je učenika, učitelja i žena.
Ova objava je također dostupna na DE, EN, ES, FR, IT, PL and SI
