Oltar sv. Franje Ksaverskoga nastao je početkom 18. stoljeća.
Njegov središnji element je oltarna menza sa kipom sveca u svećeničkom ruhu, koji priziva njegovo neraspadnuto tijelo u Goi.
S obje strane nalaze se seraf i kerubin, djela Paola Gropellija.
Svetohranište je proširio Jacopo Contieri, koji je također isklesao alegorije Europe i Afrike. Na vrhu stoji anđeo koji puše u trubu, djelo Angela Puttija.
Oltarnu sliku izradio je Paul Kühn (1860).
Oltar odražava duboku pobožnost i misionarski žar, prožet bogatom umjetničkom i teološkom simbolikom.
Oltar sv. Franje Ksaverskoga iznimno je umjetničko djelo s početka 18. stoljeća koje spaja kiparsko, slikarsko i arhitektonsko majstorstvo. Naručio ga je Carolus Enders, rektor isusovačkog kolegija u Ljubljani, a arhitektonski nacrt izveo je klesar Franc Grumnik. Oltar je nastajao više od desetljeća (1709.–1722.), uz doprinos uglednih umjetnika iz Venecije i Padove.
U središtu se nalazi oltarna menza koju nose četiri Mavra, s prikazom sv. Franje Ksaverskoga u svećeničkom ruhu – ne kao umirućega, nego kao već preminuloga, u aluziji na neraspadnute relikvije njegova tijela koje se od 1637. čuvaju u Goi. Iznad menze uzdižu se dvije postamentne forme s likovima serafa i kerubina, koje zamjenjuju tradicionalne stupove. Oba kipa anđela izradio je Paolo Gropelli, dajući im izražajnu baroknu dinamičnost. Crno kameno svetohranište prošireno je 1719. mramornim nišama s dva anđela koje je isklesao Jacopo Contieri. On je dodao i alegorijske figure Europe i Afrike – svijetlu „kraljicu” i tamnoputog „kralja” – kao simbol širenja Evanđelja. Contierijev je potpis urezan na podnožju svake figure.
Atika oltara ima dva sjedeća anđela (također Contierijeva djela) te na samome vrhu stojećeg anđela koji puše u trubu, djelo Angela Puttija. Godine 1860. slikar Paul Kühn naslikao je oltarnu sliku Uzvišenje sv. Franje Ksaverskoga, koja se zbog restauratorskih radova trenutačno nalazi u prezbiteriju. Kühn je i autor Križnog puta (1863.) u obližnjim kapelama. Šest ulja na platnu na zidovima kapele, nastalih 1726. godine, prikazuje čudesa sv. Franje Ksaverskoga. Njihov je vjerojatni autor Daniel Savoy, umjetnik rođen u Dresdenu, koji je upravo u ovoj crkvi prešao s kalvinizma na katoličanstvo.
Oltar je dubok izraz isusovačke pobožnosti, povezan s tradicijom svečanih devetnica uoči svecova blagdana, koje su započele oko 1700. godine. Za te su se prigode postavljale razrađene privremene dekoracije, uključujući anđeoske figure i simbolične prikaze kontinenata – elemente koji su kasnije trajno ugrađeni u umjetničko oblikovanje oltara.
Ova objava je također dostupna na DE, EN, ES, FR, IT, PL and SI
