Oltar Uznesenja Marijina podignut je u jesen 1721. godine na poticaj i uz financijsku potporu isusovca p. Inocenza Erbera.
Kipove sv. Joakima i sv. Ane, kao i dva anđela na atici, izradio je Jacopo Contieri.
Skupina skulptura s prizorom Krunjenja Marijina smatra se najranijim djelom Francesca Robbe u Ljubljani.
Oltarna slika Uznesenje Marijino, koju je 1822. naslikao Matevž Langus, prikazuje Mariju okruženu anđelima bez apostola, što odražava jedno od dvaju tradicionalnih ikonografskih tumačenja toga tajanstvenog događaja.
Oltar Uznesenja Blažene Djevice Marije podignut je u jesen 1721. godine na poticaj i uz financijsku potporu isusovačkog patera Innocenza Erbera. Stari oltar demontiran je 9. rujna; tri dana poslije močvarno je tlo učvršćeno kolcima od johe, nakon čega su izvedeni temelji i oltarna menza. Do 15. studenoga, na obljetnicu posvete crkve, novi je oltar bio u potpunosti dovršen.
Arhitektonsko rješenje odražava smirenu baroknu kompoziciju u svijetloružičastom mramoru, s parovima stupova koji uokviruju oltarnu nišu. Uz nju stoje kipovi u punoj visini sv. Joakima i sv. Ane, Marijinih roditelja, čiji se blagdan slavi 26. srpnja. Kipove je 1720. isklesao venecijanski kipar Jacopo Contieri, koji se potpisao kao I.C.S. na postolju Joakimova kipa te kao IACO.S CONTIERUS SCVL. na Aninu. Contierijeva su djela i dva anđela na rubovima atike, koji drže svitak s natpisom ASSUMPTA EST MARIA, GAUDENT ANGELI („Marija je uznesena, Anđeli se raduju”).
Skupina skulptura s prizorom Krunjenja Blažene Djevice Marije u atici smatra se najranijim djelom Francesca Robbe u Ljubljani. U grad je stigao kao Contierijev pomoćnik, a potom je postao vodeći barokni kipar u regiji.
Središnju nišu ispunjava slika Uznesenje Blažene Djevice Marije, potpisana i datirana 1822. godine, rad Matevža Langusa. Premda potpisana, slika nije tipična za Langusov stil te je vjerojatno kopija starijeg prikaza koji su nekoć štovala sva tri isusovačka marijanska bratovštinska udruženja. Kompozicija slijedi drugu ikonografsku tradiciju Uznesenja, poznatu kao „Uznesena Djevica”, koja prikazuje Mariju samu, okruženu anđelima, bez apostola i bez praznoga groba. Ova verzija odražava posttridentske teološke dvojbe o tome jesu li apostoli bili stvarni svjedoci Uznesenja.
Ova objava je također dostupna na DE, EN, ES, FR, IT, PL and SI
